MedAndy_tour

 samom zapadu Zagreba se posebno obilježava spomendan omiljenog sveca Martina. U nedjelju koja je bliže svetku 11. studenog organizira se procesija od župne crkve Sv. Ivana Bosca u Podsusedu do kapelice Martina Pustinjaka. Kapelica je danas kraj teniskih terena i jedna je od točki poučne staze Podsused zbog svoje zanimljive prošlosti. Vjeruje se da je na ovim prostorima, početkom 4. stoljeća živio čovjek imena Martin. Dodano mu je ime Pustinjak jer je živio isposničkim životom u polušpilji kraj kamenoloma u podnožju brda. Jedan je od rijetkih koji je proglašen svetim, a da nije umro mučeničkom smrću. Početkom 13. stoljeća kraj polušpilje je sagrađena kapelica. Njen prvi poznati izgled je sa Kaiserove litografije (18.stoljeće). Znatno je oštećena u velikom zagrebačkom potresu 1880.godine. Obnavljala se na prijelazu 19. u 20. stoljeće, a temeljitija obnova je započela 1997.godine.  Obnavljala se do 2008.godine, a slijedeće godine se slavila velika 800. godišnjica prvog pisa...

Na samom zapadnom ulazu u Zagreb, gdje se Medvednica najviše približila Savi, uz važne prometne pravce izgrađen je na uzvisini SUSEDGRAD (14.st.). Veličina i oblik te zidovi starog grada bili su prilagođeni konfiguraciji terena. Grad je imao unutarnje i vanjsko dvorište, bunar, gospodarske i stambene prostorije te kapelu za koju se ne zna gdje se točno nalazila. Isto tako ne može se točno potvrditi gdje je bio glavni ulaz u vanjski dio grada. Arheološkim istraživanjem sredinom 20. st. pronađeni su vrijedni kameni i keramički nalazi renesansne umjetnosti (nadvratnici, vaze). Grad je bio središte Susedgradsko-stubičkog vlastelinstva. Susedgradski vlasnici posjedovali su brod i skelu na Savi. U vrijeme turske opasnosti u prvoj polovici 16.st. dodatno se utvrđuje. U drugoj polovici 16.st. vlasnik Susedgrada je zloglasni Franjo Tahy. Seljaci su se pobunili protiv njega čak godinu prije velike Seljačke bune (1573.g.) s Matijom Gupcem. Nakon toga za vlasništvo nad Susedgradom bore se Franjo T...

  ... ŠETNJA PODSUSEDOM Podsused  ima već nekoliko godina  poučnu stazu , pa je jedan njezin dio bio i dio Šetnje Podsusedom. Miran, pitomi, obiteljski kvart s dugom povijesti nekako je u sjeni susjednih kvartova (Gajnica) ili satelita (Zaprešića). Mjesta koja su nekad vrvjela stanovnicima Podsuseda i  izletnicima  danas su većinom pusta ili zarastaju u divlju vegetaciju (uza Savu, zidine Susedgrada). Novi stanovnici, najčešće u novoizgrađenim zgradama često ne znaju kako Podsused ima opsežnu  monografiju  i lijepo uređenu poučnu stazu te svoj  suvenir  - cvjetnu košaricu.  Podsjećajući se na Podsused kao omiljeno izletište Zagrepčana iz vremena  vlaka Samoborčeka  i  kupališta na Savi ,  krenulo se s Podsusedskog trga, uz priču o  cvjetnoj košarici  koju su plela djeca od sitine (vrsta šaša) na paši s kravama u Podsusedskom polju (preko pruge,...

 suvenir Podsusedska cvjetna košarica Podsusedska cvjetna košarica, lijep i mirisni ukras  Još u vrijeme 'Samoborčeka' i izleta Zagrepčana u Samobor,  20-tih, 30-tih godina  20. stoljeća, na stanici ili u kojoj od mnogobrojnih gostionica sa vrtnim terasama u Podsusedu, dječaci su prodavali cvjetne košarice. Njih su žene ručno isplele dok  su bile na paši, od  sitine  posebnom tehnikom i u nj stavile svježe cvijeće. Košarice su se mogle i posušiti i kao takve su i dalje bile lijep ukras.. Sitina (obični oblić) raste na močvarnim staništima, u relativno plitkoj vodi stajaćica ili sporih tekućica obala Save i rakitskih jezera. Način pletenja košarice : 7 stabljika sitine poveže se u čvrsti snop, koncentrično položi u prostor i isprepliće jedna preko druge u obliku šesterokuta. U određenoj visini košarica se diže na svoje stranice te se ostavi 20-ak slobodnih centimetara stabljike, koje se trakicom povežu na vrhu. Dječaci ih tako mogu posložiti n...

  PODSUSED - u kratko Podsused , najzapadniji Zagrebački kvart, koji je dokazano 'naseljen' još u prapovijesno doba. U 19.st su ovdje pronađeni, između ostalog, i fosilni ostaci kita. Stručnjaci su ga nazvali  Zagrebački kit . Početkom ovog stoljeća, postavljeno je i njegovo spomen obilježje. U 8.st je prema legendi u špilji, kod kamenoloma živio isposničkim životom  Martin   Pustinjak . Kraj špilje je izgrađena  kapelica . Naravno, posvećena je svecu Martinu. Ponad, na brežuljku je izgrađena obrambena utvrda  Susedgrad . Upravo u Podsusedu zbog zloglasnog vladara  Tahya , započela je poznata Seljačka buna, godinu dana ranije nego u Stubici (1572.g). Podno starog grada Pod-Susedom pomalo se razvijalo naselje, nazvano Podsused. Uz Savu je bilo uređeno  kupalište . U Podsusedu je bila i stanica poznatog vlaka  Samoborčeka  gdje su dječaci izletnicima prodavali  cvjetne košarice  ispletene posebnom tehnikom isp...

  U vrijeme dok su se kontinenti tek formirali na kugli Zemaljskoj, područje današnjeg zapadnog dijela Zagreba bilo je more –   Panonsko more .   Nastanjivali su ga razne vrste riba, neke nalik na srdelice, neke iz skupine skuša i oslića, ali i veće poput kitova, morskih pasa. U nešto kasnijim razdobljima tu žive školjkaši, puževi i rakovi. Njihovi fosilni  ostaci pronađeni su na padinama starog grada Susedgrada i u kamenolomu u  Podsusedskom Dolju . Najzanimljiviji pronalazak, na ovom području, su pak kosti kita koji se kao 'mala beba' (dug samo 6m) nasukao prije 11 do 13 milijuna godina u jednom od zaljeva Panonskog mora. Izumrli kit je nazvan  Mesocetus Agrami , što u prijevodu znači Zagrebački kit. Danas se njegovo spomen obilježje nalazi kod potoka Dolje, a može vidjeti s glavne ceste Aleje Bologne koja vodi iz Zagreba za Zaprešić ili Zagorje.   Ostaci kita i drugi fosili danas se čuvaju u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju.   Zagreb ist etwa 16...