SAVA I JEZERA - ZAGREB ZAPAD

https://susedgradskenovine.wordpress.com/2020/06/29/suzivot-rijeke-i-grada-sava-u-zapadnom-dijelu-zagreba/ 

Rijeka Sava je stanovnicima zapadnog dijela Zagreba posebno blizu, kako danas, tako i u davnim vremenima dok još nije bio promijenjen njen tok. Tu su i dva mosta: Podsusedski i Jankomirski. Jedina pritoka Save na području Zagreba je isto tako ovdje na samom zapadnom ulazu u grad. Rijeka Krapina, koja se u Podsusedu ulijeva u Savu.

Ulijevanje Krapine u Savu

U vrijeme dok mostovi još nisu bili izgrađeni s jedne obale na drugu se prelazilo skelama, i to upravo podno starog grada Susedgrada. Skelari su se još nazivali i flosari. Ovdje se odvijala sva trgovina jer je Sava bila plovna i uzvodno i nizvodno. Iz Kranjske su dopremana drva i iskrcavana najčešće kod Susedgrada. Trgovalo se još solju i žitom. Na području današnjeg zapadnog dijela Zagreba, Savske Opatovine, u srednjem vijeku je bio još jedan prijelaz – prijelaz sv. Jakova skelama do Egidijevog otoka. Taj otok je bio u Savi i dovoljno velik da se na njemu nastane cisterciti i izgrade crkvu sv. Jakova i svoj samostan. Cisterciti su kasnije s otočića na Savi otišli na Kaptol, ponovo kraj vode, točnije kraj potoka Medveščak. Potok su nazivali Cirkvenik, kraj njega su imali mlinove, a držali su i javno kupalište. Sava je tek u prošlom stoljeću dobila današnji izgled. Prije tog vremena je predstavlja opasnost zbog čestih poplava, koje su znale dosezati čak do današnje Ilice ili Petrinjske (kao da je išla za cistercitima 😉 ).

Iz tog razloga krenulo se u obuzdavanje Save, mijenjanje njenog toka. Više nema tako velikih otoka na Savi, ali imamo rukavce, mrtvaje (mrtvi rukavci, dijelovi negdašnjeg toka koji sada više ne teku) te veća ili manja jezera.

Svi znamo za jezero Jarun na jugozapadnom dijelu Zagreba, no i u blizini zagrebačkog zapada prema Zaprešiću i Rakitju, Strmcu, velik je broj manjih i većih jezera. Sva su uređena, imaju staze za šetače i bicikliste. Na njima, kao i na jednom rukavcu Save u blizini Robnih terminala Jankomir, djeluju ribolovna društva. Područja su to bogata biljnim i životinjskim svijetom. Osim riba, u vodi ili uz vodu je velik broj pataka, labudova, žaba, zrakom lete ptice -najzanimljivija je čigra, a biljnih vrsta je zaista velik broj: od lopoča, šaša, trski preko livadnog cvijeća, grmolikih biljaka do šuma vrba, topola i johe.

Jezero Orešje (lijevo i u sredini) i Zajarki kod Zaprešića (desno)

Današnje jezero Jarun je u prvoj polovici 20. stoljeća bio zaostali rukavac. Tijekom godina 20. stoljeća, a posebno nakon velike poplave 1964. godine, radilo se na njegovom uređenju, vadio se šljunak za izgradnju nasipa te je opsežnim projektima i izgradnjom do Univerzijade 1987. godine Zagreb dobio jedan od najvažnijih sportsko-rekreativnih prostora.

Jarun

I jezera Rakitje su nastala iskopavanjem šljunka tijekom 20. stoljeća i danas se uglavnom također koriste u rekreacijske svrhe. Imena jezera su Finzula, Votok, Juš i Nadolez. U jezerima obitavaju sve vrste slatkovodnih riba, a prevladavaju šaran, amur, štuka, smuđ i som. Iznad jezera često leti ptica nalik galebu, ali ima upečatljiv dugi crveni kljun i račvasti rep kao lastavica. Riječ je čigri. U prošlosti su se čigre gnijezdile na sprudovima duž Save i Drave, no zbog regulacija riječnih tokova, vađenja šljunka, utvrđivanja obala i zagađenja radije prihvaćaju umjetna staništa na šljunčanim otočićima jezera Rakitje. U kontinentalnom dijelu Hrvatske čigra se gnijezdi na još samo dva staništa (kod Rugvice i Ormoža) te je strogo zaštićena vrsta.

Jezero Zajarki kod Zaprešića

Područja na lijevoj i desnoj obali Save zapadno od Podsuseda, Zaprešić-Sava i Strmec-Sava, zaštićena su područja, posebni ornitološki rezervati pod upravom Javne Ustanove Zeleni prsten. Jedinstveno je to stanište brojnih vrsta ptica, obraslo šumom i gustom niskom vegetacijom, protkano rukavcima, brojnim kanalima i kanalićima, pješčanim i šljunčanim nanosima te močvarnim livadama.

Ovdje se okupljaju neke značajne i rijetke vrste ptica kao sokol grlaš, kulik slijepčić, prutka pjegavka, čukavica potrk, vodomar ribar, pčelarica žuta, pupavac božjak, plazica vuga, slavuj mali i grmuša pjegava. Naročitu vrijednost ovog područja u europskim razmjerima predstavlja gniježđenje rijetke vrste ptice, plazice vuge. Unatoč zahvatima, u neposrednoj blizini očuvana je autohtona šuma i šikare priobalja rijeke Save, gdje obitavaju brojne ptičje vrste i druga fauna. U dijelu rezervata očuvan je prirodni tok rijeke Save s meandrima i rukavcima. Tijekom zime rezervat je jedno od glavih odmorišta za ptice preletnice, poput divljih gusaka, pataka, velikih i malih vranaca i žličarki. One se u njemu hrane i skupljaju snagu za daljnji let na jug, u Afriku. Migracijskim pticama sjeverozapadne Hrvatske, poput labudova, bijelih čaplji, gnjuraca, rezervat pruža zimsko sklonište i potrebnu hranu. Ljeti se ovdje gnijezde sve vrste ptica pjevica, kao češljugari, sjenice, grlice, djetlići drozdevi, a osim njih i kormorani te sive i bijele čaplje.

Prema Strmcu je i manje moderno jezero Kipišće sa parkom. Uređena šetnica oko jezera duga je tek petstotinjak metara i idealna je za šetnju s malom djecom ili osobama s invaliditetom. U sklopu parka je uređeno dječje igralište i prostor sa fitness spravama za vježbanje na otvorenom za odrasle. Naravno, i na ovom jezeru mogu se fotografirati labudovi i patke.

Želite li osjetiti kako je to prijeći Savu na skeli od Zaprešičke strane prema Strmcu ili obrnuto i skratiti put od jezera s jedne strane Save do druge, u mjestu Medsave redovito prometuje skela, koja osim pješaka, prihvaća i bicikle te automobile. Zaputite se put rijeke i otkrijte ljepote koje pruža.

Comments

Popular posts from this blog

Jesen u Podsusedu

Izlet u Korčulu

Jesen u Podsusedu 2023